Općina Breznički Hum



Podno jugoistočnih padina Ivanščice te jugozapadnih obronaka Kalničkog gorja smjestilo se naselje Breznički Hum udaljeno 25 km od grada Varaždina. Istoimena općina, Breznički Hum, osnovana je 16. travnja 1993. godine kao zasebna teritorijalna jedinica i jedinica lokalne samouprave kojoj, osim spomenutog mjesta, pripadaju i slijedeća sela: Butkovec, Kršćenovec, Radešić i Šćepanje (koje je prema veličini teritorija, tj povšini, najveće naselje u općini).  

Općina Breznički Hum jedna je od 28 jedinica lokalne samouprave koje ulaze u sastav Varaždinske županije. Smještena u njezinom rubnom, južnom dijelu, sa zapadne strane općina graniči s Krapinsko-zagorskom županijom, na sjeveru s gradom Novi Marof, dok s istočne i južne strane s općinama Visoko i Breznica. Područje Općine podijeljeno je na tri katastarske općine i to k.o. Butkovec, k.o.  Šćepanje i k.o. Vinično.

Površinom jedna od manjih općina Varaždinske županije, 15-esta od 22 općine, općina Breznički Hum prostire se na području veličine cca 26 km2 što opada na poljoporivredne površine (oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci), šume te na neplodno i ostalo zemljište (zgrade, dvorišta, ceste i putovi, vode i sl.). Područje Općine nalazi se u slivu rijeke Lonje koja pripada savskom slivu. Najznačajniji vodotok je rijeka Lonja s desnim pritocima: Lonjica, Breznica, Kobilnjak i Podhučik potok i lijevim pritocima: Paka, Rinjak i Šumski potok. Ostali vodotoci su manji potoci stalnog ili povremenog karaktera.
Dokaz da je nekada ovo područje bilo kopno Panomskog mora otkrivaju nam i malobrojni ostatci školjaka i kristala slijepljenih na kamenim nakupinama kojih je nemoguće ne zamijetiti pri samom ulasku u selo u koji nas uvodi i prometna tabela Breznički Hum. U domaćih mještana za tu vidnu nakupinu kamenja usjekao se naziv pećina.

Od zaštićenih biljnih vrsta na području Općine mogu se naći slijedeće: bijela naglavica (Cephalanthera damasonium) na livadama i širokolisna veprina (Ruscus hypoglossum) u šumama. Osim ovih, zakonom zaštićenih biljnih vrsta na području Općine rasprostranjene su i  slijedeće biljne vrste koje se mogu smatrati ugroženima jer njihova brojnost opada, a staništa im nestaju: mali zimzelen (Vinca minor), šumarica (Anemone sylvestris), drijemovac (Leucojum vernum), mjehurica (Physalis alkekengi), šumska sirištara (Gentiana asclepiadea), obični likovac (Daphne mezereum), kukurijek (Helleborus atrorubens) i ciklama (Cyclamen purpurescens).

Značajno je spomenuti da kroz središnje mjesto općine, Breznički Hum, prolazi prometnica pravca Budimpešta-Varaždin-Zagreb-Rijeka koja je od međunarodnog značaja. Dakako, da je prometni položaj općine još više poboljšan izgradnjom dijela autoceste Zagreb-Varaždin-Goričan na koju je ostvaren priključak i preko čvorišta u Brezničkom Humu. Autocesta u ovom dijelu svoje trase prolazi paralelno - s istočne strane uz postojeću državnu-županijsku cestu Zagreb - Varaždin. Uzduž, netom spomenute, prometne magistralne ceste kroz mjesto nalazi se tek malen broj kuća i objekata uslužnih djelatnosti (restoran, pošta, benzinske postaje, trgovine, ugostiteljstvo, tvornica metala…). Poveći dio sela, a ujedno i općine, smješten je ipak bolje u unutrašnjosti, na brežuljkasto - valovitim područjima prema kojima se dolazi slijedivši županijsku cestu Ž2171 prema Hrašćini, kojoj se skreće s državne ceste D3.

opcinabreznickihum

Jedan dio spomenutog cestovnog pravca koji prolazi sjedištem općine–Breznički Hum–potječe zasigurno još od nekadašnjih velikih gospodara europskih, azijskih i afričkih prostora, tj. Rimljana koji su, izgradivši ovu dionicu cestovnog pravca via antiqua, ostavili i nekoliko „fragmenata“ bogatog antičkog stvaralaštva. Misleći na okrijepu putnika i stoke odmah uz sagrađenu cestu, pored šumskih izvora pitke vode izrađivali su napajališta, odnosno pučki rečeno kopanje.

Područjem općine prevladava umjereno toplo – kišna klima koja ukazuje da se temperatura najhladnijeg mjeseca kreće između -3° i +18°C. Ljeta su topla, ali srednja temperatura najtoplijeg mjeseca ne premašuje +22°C, a više od četiri (4) mjeseca u godini imaju srednju temperaturu višu od +10°C. U prosjeku, najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od 19,5° do 19,8°C, a najhladniji je siječanj sa -1,0° do -1,3°C.

Na području Općine djeluje ambulanta opće medicine s jednim timom zdravstvene zaštite u naselju Breznički Hum koja zadovoljava potrebe stanovništva za tom vrstom infrastrukture.

U naselju Krščenovec postoji jedan manji dom za stare i nemoćne osobe u privatnom vlasništvu, za 20-tak osoba, dok se ostale potrebe socijalne skrbi zadovoljavaju u Centru za socijalnu skrb - Novi Marof. U okviru zadovoljavanja potreba u poljoprivredi u naselju Breznički Hum ustanovljena je veterinarska stanica.

Stanovništvo

Prema zadnjem popisu stanovništva (2001. god.) na teritoriju općine ima 1.563 stanovnika što upućuje na gustoću naseljenosti od 59,86 st./km2. U ovom podneblju veoma plodnog tla domaće stanovništvo, pretežno gospodarstvenici, bave se ponajviše poljodjelstvom, a veoma je zastupljeno i stočarstvo, peradarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, preradba drva.


Broj stanovnika po naseljima, vremenski praćeno od 1971.-2001. god.


Tekstualno opremio stranicu: Robert Ivančan