Općinska naselja


BREZNIČKI HUM

U mikroregiji Medvedničko-kalničkog prigorja Središnje Hrvatske, na 25-tom kilometru jugozapadno od grada Varaždina smjestilo se mjesto Breznički Hum. Spomenuto mjesto središnje je naselje istoimene općine u sastavu Varaždinske županije. U mjestu se, osim općinskog nalazi i župno središte sv. Martina biskupa. U prvoj polovici XX. st. s radom na teritoriju Brezničkog Huma započinje i mjesna pošta. Danas  poštanski promet na području Općine Breznički Hum organizira i obavlja "Hrvatska pošta", Središte pošta Varaždin. Poštanski promet odvija se posredstvom Poštanskog ureda 42225 Breznički Hum i njegovo dostavno područje obuhvaća naselja: Breznica, Breznički Hum, Butkovec, Krščenovec, Radešić i Šćepanje.

 Pozdrav iz Huma, razglednica, 1912. god. (Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof)

U Brezničkom Humu je prema popisu stanovništva iz 2001. godine živjelo 546 stanovnika što je nešto manje obzirom na raniji popis stanovništva iz 1991. godine (568 stanovnika). Kroz samo mjesto prolazi magistralna cesta pravca Zagreb – Varaždin kraj koje se nalazi tek malen broj kuća i objekata uslužnih djelatnosti (restoran, benzinske postaje, trgovine, ugostiteljstvo, tvornica metala). Poveći dio sela smješten je bolje u unutrašnjosti, na brežuljkasto-valovitim područjima prema kojima se dolazi slijedivši županijsku cestu Ž2171 prema Hrašćini, kojoj se skreće s državne ceste D3.

BUTKOVEC

Slijedivši županijsku cestu Ž2171 prema Hrašćini, kojoj se skreće s državne ceste D3,  nailazimo na mjesto Butkovec koje je smješteno bolje u unutrašnjosti Općine na valovito – brežuljkastom području. Mjesto u Varaždinskoj županiji teritorijalno pripada i pod župu sv. Martina biskupa u Brezničkom Humu. Prema zadnjem popisu pučanstva u Butkovcu živi 209 mještana.

KRŠĆENOVEC

Brojem stanovnika od 174 mještana (2001.), mjesto Kršćenovec je najmanje naseljeno mjesto u Općini u kojeg se dolazi slijedivši lokalnu cestu 25157. Na području mjesta nalazi se i arheološki likalitet „Krščenovec“.

RADEŠIĆ

Udaljen ni jedan kilometar od mjesta Breznički Huma, smjestilo se selo Radešić koje je kroz vijekove pripadalo župi Visoko, a administrativno općini Breznički Hum u sastavu Varaždinske županije. Selo je raštrkano na više brežuljaka te su se u narodu usamostalili lokalni nazivi za pojedine zaseoke prema biblijskim imenima: Jeruzalem, Betlehem i Nazaret. Ovo selo veoma je poznato i po nekadašnjem velikom izvoru vode u njegovu najzapadnijem dijelu zvano „veliki zdenec“ gdje je bilo napajalište stoke i „prališće“ za „flake“.
Prema zadnjem popisu stanovništva u mjestu je bilo svega 230 stanovnika.

ŠĆEPANJE

Skrenuvši s glavne magistralne prometnice Zagreb-Varaždin, na trećem kilometru županijske ceste, u samoj unutrašnjosti župe sv. Martina biskupa Breznički Hum, smjestilo se, na ugodnom brežuljkastom krajoliku, naselje Šćepanje. Prema posljednjem popisu pučanstva iz 2001. godine naselje je brojalo 405 stanovnika, no učestalim porastom mortaliteta, danas se u spomenutom mjestu, u kojem prevladava većinom starija dob, taj broj stanovnika bitno smanjio. Nakon brojnih administrativno-teritorijalnih promjena koje su se dotakle naselja Šćepanje, u konačnici naselje administrativno pripada općini Breznički Hum, istoimenoj župi, Varaždinskoj županiji u kojoj zauzima njezin jugozapadni dio te Zagrebačkoj nadbiskupiji.  

Nažalost, povijesna građa i izvori o spomenutom mjestu uvelike su skromni. Prateći slijed kanonskih vizitacija, veoma pouzdanih crkvenih izvora, početke spomena mjesta Šćepanje (Schepanye) susrećemo krajem XVIII. i na samom početku XIX. st.  Što se tiče administrativne podjele, mjestu Šćepanju kao seoskoj općini, u drugoj polovici XIX. st., bila su podređena okolna sela:  Butkovec, Hum donji i gornji čime se, na taj način, obuhvatio jedan dio područja Zagrebačke županije i kotara Bistrice. U vrijeme učestalih administrativno-teritorijalnih promjena, godine 1886. cijela sudčija (seoska općina) Šćepanje pripojena je Varaždinskoj županiji i kotaru Novi Marof. Prateći daljni slijed rasformacije u prvoj polovici XX. st. porezna općina Šćepanje, kojoj su pripadala sela Breznički Hum i istoimeno selo, bila je podređena upravnoj općini Breznički Hum. Ovakvo stanje ostalo je nepromijenjeno sve do poslijeratnog razdoblja 1947. godine. U ta vremena, unaprijed nekoliko godina ponovno se događaju razne regulacije unutar kotara prilikom koje većina naselja iz bivšeg novomarofskog kotara biva pripojeno novonastaloj općini Novi Marof. 1993. godine, osnutkom općine Breznički Hum, mjesto Šćepanje u konačnici administrativno biva pripojeno pod općinu Breznički Hum. Mjesto na svome području posjeduje veoma staru kapelu sv. Helene iliti sv. Jelene Križarice kojoj je poradi pomanjkanja izvora teško utvrditi vrijeme datiranja, odnosno izgradnje.